Bioraznolikost


Područje Bresta Pokupskog obiluje različitim biljnim i životinjskim vrstama. Kompleks Mlinski kamen sudjeluje u očuvanju bioraznolikosti područja u kojem je smješten te omogućuje svojim posjetiteljima da uživaju u prirodi koja ih okružuje i da saznaju više o njenim obilježjima.

Biljne vrste

Neke od ljekovitih biljnih vrsta našeg kraja:

  • jaglac
  • agacija
  • listovi breze
  • kopriva
  • bazga
  • sljez crni
  • gospina trava
  • kičica
  • lipa
  • stolisnik
  • trputec (bokvica)
  • divlji kesten
  • kesten berba
  • poljska preslica
  • maslačak
  • gavez
  • kupina (plod, list)
  • kamilica
  • čičak
  • pirika
  • tratinčica

Divlje životinje

Srna lat. Capreolus capreolus

Šumska je životinja vitkog, skladnog i elegantnog tijela koje je vrlo pokretno i lagano. Imaju duge vitke noge i jedva vidljiv rep. Duljina tijela ide do 140 cm, a visina u grebenu je 75 cm. Težina tijela je do 40 kg, ali ona ovisi o godišnjem dobu, hrani, spolu, te godišnjem dobu. Uz divlje svinje, srna je najraširenija divljač u Hrvatskoj. Glavna staništa su rubni dijelovi mješovitih šuma uz široke livade. Boja krzna im se razlikuje u zimi i ljeti, pa je tako zimi kestenjastosiva, a ljeti riđastocrvena. Malo lane je do prvog linjanja smeđe s bijelim pjegama, a srne mijenjaju dlaku dva puta godišnje, početkom jeseni i u proljeće.

Srna je biljojed te su joj glavna hrana trave, lišće, šumski izdanci, zeljaste biljke, plodovi šume i livade te žitarice.

Životinja koja je aktivna po danu, a najviše se kreće popodne i navečer. Većinom živi samotnjačkim životom, srna je s lanetom cijele godine, srnjaci žive odvojeno, moguća su okupljanja u manje obiteljske skupine tijekom zime ili na otvorenim područjima.

image001 resize

image001 resize

image001 resize

image001 resize

Divlja svinja lat. Sus scrofa

Odrasli primjerci mogu narasti i do 100 cm visine te 160 cm dužine. Masa mužjaka (vepra) može dostići i 300 kg.

Divlja svinja karakteristična je po razvijenim očnjacima (kljovama) koji su vrlo efikasno i opasno obrambeno oružje.

Divlja svinja je svejed: jede biljnu hranu, životinje koje može svladati, pa čak i strvine, a od biljaka najdraža hrana su žirevi, kesteni te nasadi kukuruze i pšenice. Pretežno je noćna životinja sa jakim nomadskim nagonom. U potrazi za hranom, divlje svinje u 24 sata mogu prijeći i do 50 km.

Obitava u šumama s visokim deblom (hrast, bukva, kesten, smreka, jela i dr.) koje su bogate niskim raslinjem, a vrlo često zalazi i na obližnje obradive površine, voćnjake i livade na kojima pravi veliku štetu.

Odličan je trkač i vrlo dobar plivač.

Ženke žive u čoporima kojima se samački mužjaci približavaju samo u vrijeme parenja.

image001 resize

image001 resize

image001 resize

Lisica lat. Vulpes vulpes

Krzno lisice je s gornje strane tijela od crvenkastožute do tamno crvenosmeđe, a s donje od čisto bijele pa do sive boje, donji dijelovi nogu su crni.

Lisica naraste u visinu 35-45 cm i u dužinu 100-140, od čega na rep otpada 40-50 cm, težina joj se kreće od 6-10 kg. Ženke su nešto manje i lakše od mužjaka.

Čulo sluha i mirisa je dobro razvijeno dok je čulo vida slabije te teže raspoznaje nepokretne predmete. Dugi kitnjasti rep koristi za pomoć kod održavanja ravnoteže, ali i kao topli ogrtač kada nastupi hladnije vrijeme te kao sredstvo komunikacije s drugim lisicama.

Lisica živi u šumama u podzemnim brlozima, ali nije stidljiva te se viđa i blizu ljudskih naselja. Po lijepom vremenu ostaje preko dana izvan jazbine, dok za lošeg vremena ili ako osjeti opasnost lisica provodi dan u jazbini. Često je se može sresti u blizini poljoprivrednih gospodarstava. Najveći dio godine lisica živi samotnjačkim životom. Krajem zime ( siječanj – veljača) , lisice se susreću radi parenja. U pravilu je životinja sumraka, koja predvečer polazi u portagu za hranom i aktivna je cijelu noć.

Zahvaljujući svojoj snalažljivosti i prilagodljivosti, došle je na glas kao izuzetno lukava i inteligentna životinja.

Hrani se mesom životinja, od miša do laneta, lovi jarebice, divlje patke, razne ptice, zečeve čak i ribe.

image001 resize

image001 resize

Zec lat. Lepus europaeus

Zec može narasti u dužinu do 80 cm, u visinu do 35 cm, te doseći težinu od 5 kg. Ima izvrsno razvijena osjetila njuha, vida i sluha. Trči brzinom do 72km/h. Kad bježi od grabežljivaca može izmicati i brzo mijenjati smjer, po potrebi i plivati.

Zec se hrani isključivo hranom biljnog porijekla i to travama, žitaricama, lišćem, plodovima polja i šume, pupovima, mladicama i mladom korom drvenastih biljaka, no najviše voli djetelinu, kupus i mrkvu koji su bogati vodom.

Živi samotnjačkim životom, aktivan je uglavnom navečer i po noći.

image001 resize

image001 resize

Vjeverica lat. Sciurus vulgaris

Gornji dio tijela je crveno-smeđe boje, a donji (trbuh) bijele. Zimi je na vrhu uške čuperak dlaka. Naraste do 24 (19.5- 28) cm + rep od 19 (14-24) cm.

Vjeverica ima rep dug gotovo kao cijelo tijelo, iako je kitnjast i čupav rep daje osobitu ljepotu, no ne služi joj samo kao ukras nego za održavanje ravnoteže pri penjanju i skakanju.

Kako bi preživjela zimu, vjeverica se prije zime mora udebljati, prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama, žirevima i mladim pticama.

Iako je se zimi u šumi malokad može uočiti, ne spava zimski san, nego je samo mnogo manje aktivna nego inače.

U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade.

image001 resize

Puh lat. Glis glis

Naraste do 16 cm + rep od 13 cm. Gornji dio tijela je sive boje, a donji dio bijele. Oko očiju ima tamne krugove. Ušne školjke su izražene i okrugle, rep je kitnjast.

Živi u skupinama, u listopadnim šumama s grmljem i šibljem, parkovima, voćnjacima, divljim živicama. Gradi okruglo gnijezdo veličine šake od trave i lišća u gustom grmlju i dupljama. Zimski san spava oko 7 mjeseci.

Hrani se lješnjacima, sjemenjem graba, pupovima, bobicama trnine i ponekad kukcima.Aktivan je u sumrak i noću; spretno se penje i po najtanjim grančicama.

image001 resize

image001 resize

image001 resize

Jazavac lat. Melinae

Osnovne vanjske karakteristike jazavca su uzdužne crno-bijele pruge na glavi. Tijelo jazavca je zdepasto, sa kratkim crnim nogama. Krzno je na leđima prljavo-smeđe boje a na trbuhu svijetlije. Dostiže težinu do 25 kg.

Jazavac se ubraja među rijetke pripadnike porodice kuna koje žive u skupini. Živi u mješovitim šumama ravnica i srednje brdovitim terenima i u jazbinama promjera 30 cm koje kopa najčešće na rubovima šuma i polja.

Hrani se korijenjem, šumskim plodovima, opalim voćem i povrćem, kukuruzom, raži ali i mladim zečevima, miševima, insektima koje kopa klinastom njuškom. Jazavac nije lovac, nego sakuplja sve što je jestivo.

Noćna je životinja koja se oslanja na svoj odlično razvijen njuh. Sluh i vid su solidno razvijeni.

image001 resize

Tvor lat. Mustela putorius

Tvor je vitak i izdužen, baš kao i ostale lasice. Noge su mu male, ali se u stanju brzo kretati. Glava je nešto četvrtastija nego u lasica. Ima izvanredno snažan zagriz. Oči su crne boje. Tijelo završava repom dugačkim oko 15 centimetara. Krzno je tamno smeđe boje, crno po trbuhu. Ima žućkaste dijelove, osobito na glavi. Najrazvijenije mu je osjetilo njuha.

Tvor preferira život uz rubove šuma, po poljima ili gustišima. Ponekad, osobito zimi, dolazi do ljudskih naselja.

Hrani se glodavcima i ostalim malim sisavcima. Lovi i ptice i ptičja jaja, zečeve, žabe, zmije, guštere i ribe. Ponekada jede i voće.

Manje je aktivan nego ostale lasice, a dan obično provede u skloništu, lovi noću i strogo je teritorijalna životinja. Živi usamljeničkim životom.

image001 resize

image001 resize